# Početak

# Osnovno

# Instalacija

# Struktura programa >

# Varijable

# Kontrolne strukture

# Funkcije

# Regularni izrazi

# U/I operatori

# Sistemski operatori

# Želim znati više!

# HR Perl

Struktura Perl programa

Prije opisivanja strukture programa pisanih u Perlu, posebno je naglasiti par konvencija. Kada se kaže "Perl", misli se pod time na elemente, pravila i definicije koje objedinjuje taj programski jezik, dok "perl" predstavlja njegovu izvedbu (interpreter).

Druga zanimljivost je da u smislu Perl kodiranja možemo koristiti termine program i skripta s jednakim smislom. I jedno i drugo je ispravno.

Perl program je običan tekstualni dokument koji se može pisati klasičnim editorom teksta (npr. joe na Linux OS, ili Notepad na Windows OS).

Prvi redak Perl programa obično počinje posebnim komentarom koji počinje sa #!. On služi kao uputa UNIX ili Linux ljusci (npr. bash) da se radi o Perl skripti koju Perl interpreter treba izvesti. Npr., jednostavan Perl program može izgledati ovako:

#!/usr/bin/perl
print "Ovo je jednostavan Perl program.";
# ovo je komentar

Kao što se vidi iz primjera, uputa ljusci u prvom retku zapravo govori kojim se programom izvodi skripta i gdje se njen interpreter nalazi. U našem slučaju, Perl interpreter se nalazi u direktoriju /usr/bin.

Kod Windows OS prva linija ne mora uopće biti komentar. Važno je samo da skripta ima sufiks .pl i da za takav tip datoteke OS poziva Perl interpreter.

Drugi redak primjera je izraz koji sadrži poziv Perlove predefinirane funkcije - operatora. To je print operator koji proslijeđuje tekst unutar navodnika na standardni izlaz STDOUT. Drugim riječima, ispisuje ga na monitoru. Treba primjetiti da svaki Perl izraz mora završavati sa ;.

U trećem retku napisan je komentar. Obični komentari u Perlu počinju znakom # iza kojeg slijedi tekst koji interpreter preskače pri izvođenju. Ti komentari služe za umetanje teksta koji programeru služe za jednostavnije snalaženje u kodu.

Nakon pokretanja programa, Perl interpreter u potpunosti provjerava kod pozvanog programa, te ga kompajlira. Tek nakon toga počinje njegovo izvršavanje izraz po izraz. Nakon uspješnog izvođenja programa, Perl proces završava vraćajući ljusci iz koje je pozvan vrijednost o uspješnom kraju programa.

Iz takvog slijeda izvršenja Perl skripte, može se zaključiti da Perl nije efikasan za male skripte i njihova višestruka pokretanja. Razlog je taj što samo kompajliranje uzima nešto vremena i resursa prije izvođenja, pa trajanje izvršenja samog programa može biti manje od trajanja kompajliranja. Vidljivo je da u tom slučaju korisnost (omjer između korisnog i ukupno utrošenog vremena) procesorskog vremena mala.


Copyright © 2003 Ognjen Krkač
E-mail & MSN Messenger: ogy_1298@hotmail.com