# HR Perl

Osnovne činjenice o Perlu

Kratka povijest Perla

Prvu inačicu Perla napisao je Larry Wall još davne 1987. godine. Larry je tada radio sustav izvješćivanja pogrešaka prilikom kompajliranja programa. Taj sustav poruka trebao je biti po strukturi jednak Usenetu. Budući da je tada awk bio neprimjeren za takve zadatke, a C jezik pak presložen, Larry se odlučio na stvaranje posebnog alata koji bi bio moćan s obradom teksta i stvaranjem izvješća. Taj alat prerastao je na kraju u programski jezik koji je Larry podijelio s ostalima putem Useneta. Tako je zaživio Perl - interpreterski jezik pisan u C-u i namijenjen samo UNIX platformama.

Jednostavnost, veća brzina izvođenja i fleksibilnost koju je Perl nudio naspram ostalih jezika u to vrijeme za tu primjenu, učinile su ga vrlo popularnim. Zbog toga se Perl brzo razvijao obuhvaćajući sve više novih mogućnosti (koje su bile vezane i s razvojem UNIX kernela). Detaljniji vremenski prikaz razvoja Perla možete pogledati ovdje.

Do danas, Perl je dogurao do verzije 5.18.x i postao jedan od opće prihvaćenih skriptih programskih jezika opće namjene. Nije ograničen samo na UNIX platforme, već postoji podrška i za druge operativne sustave (Windows, Mac, ...). Njegova posebnost je u tome što u sebi objedinjuje mogućnosti C, sed i awk programskih jezika, te UNIX-ovih ljuski.

Namjena Perla

Kako se s vremenom razvijao, Perl se nije zadržao samo na procesiranju teksta, što mu je bila prvotna namjena. Danas je Perl naširoko primjenjivan za zadaće kao što su: administracija sustava, razvoj iteraktivnih web stranica, mrežno programiranje, grafičko programiranje, izrada sistemskih i običnih aplikacija.

U načelu, Perl se primjenjuje kada je potrebno brzo, jednostavno i efikasno razvijanje ispitnih okruženja programa ili njihovih prototipova te kada se zahtijeva široka prenosivost.

Perl podržava proceduralno i objektno orjentirano programiranje. Poput C i C++, Perl nema striktnu granicu između procedura ili objekata.

Perl je izveden kao modularan, tj. njegov interpreter se može dopunjavati bibliotekama koje mu proširuju funkcionalnost. U tom pogledu, Perl se može pohvaliti vrlo velikom bazom modula koje su razvili poklonici Perla. Baza modula je okupljena oko CPAN (eng. Comprehensive Perl Archive Network) mreže. Tako Perl interpreter nije ograničen samo za određenu primjenu, kao što je to npr. Matlab. To je razlog zašto se u žargonu kaže da je Perl "otvoren prema svima, ali nije poseban prema nekome".

Perl je besplatan

Perl je od početka besplatan i open-source projekt. Danas je oko tog projekta okupljena široka zajednica programera koji dobrovoljno sudjeluju u njegovu razvoju. Voditelj projekta je Perlov tvorac Larry Wall. Svakako da je ta strategija razvoja pridonijela njegovoj popularizaciji.

Zanimljivost kod Perla je da ne podliježe GNU licenci, iako je uključen u njihove distribucije. Sam po sebi Perl je besplatan, no Perl program nekog autora može se naplaćivati ovisno o njegovoj želji.