LABOS1
LABOS2
LABOS3
LABOS4
LABOS5
LABOS6
LABOS7 |
KRAPANJ
O spužvi i Spužvarima |
|
|
- Spužvarstvo je još od staroga vijeka poznato kao unosan zanat,
koji traje i danas. Spužvari su prvi podmorski šetači, uzmorski
ljudi koje je posebno životno okruženje sljubilo s podmorjem i
označilo im interese.
- Spužvarstvo se najprije razvilo na Egejskim otocima čiji stanovnici
se spominju kao vrlo vješti lovci ronjenjem. Spuštali su se i
do 30m dubine s utegom i kasnije slobodno izranjali na površinu,
znali su koristiti i naprave nazvane tini ispod kojih su disali
zarobljeni zrak. Oni su proširili spužvarstvo i na ostali Mediteran.
Sve do polovine 19. st. europsko tržište se opskrbljivalo samo
s mediteranskom spužvom. Tek oko 1840. godine neki francuski trgovac
otkrio je u podmorju bahamskih otoka kvalitetna rastilišta spužava
i tako afirmirao to spužvolovno područje.
- Prvi zapis o lovu spužava na hrvatskoj obali datira iz 1522.
godine u kojemu se spominje vađenje spužava dvojice Zlarinjana
za trgovca iz Šibenika koji je spužve prodavao u Mletke. To je
pokazalo da je jadranska spužva dobre kvalitete i da to može biti
unosan posao. Za pretpostaviti je da se tada razvio obrt spužvarenja,
ali ne dalekosežno i bez vidljivih tragova. Tek su se stanovnici
otoka Krapnja s upornošću prihvatili spužvarstva i pomalo ga razvijali,
a danas se spominju kao jedini spužvari na istočnoj obali Jadrana.
Krapljane je krajem 17. stoljeća naučio brati i čistiti spužve
fra Antun koji je došao s Krete. Najprije su lovili ostima s broda
do 16m dubine. Polovinom 19. st. imali su 40-ak spužvarskih brodica,
a 1893. godine u izlov spužava uveli su prvi ronilački aparat
- meki skafander, ili tešku ronilačku opremu. Ribarsko društvo
iz Trsta, koje je podupirala Pomorska vlada u Trstu, nabavilo
je taj aparat i predalo ga poduzetniku Josipu Juriću. To je spužvarstvo
unaprijedilo u vrlo unosnu gospodarsku granu.
|
- Krapljanski spužvari su 1911. godine sa 16 ronilaca, 6 ronilačkih
aparata i 30 brodica osnovali spužvarsku zadrugu. Nakon I. svjetskog
rata primili su financijsku pomoć za obnovu spužvarstva od Pomorske
uprave, pa je 1930. godine u Krapnju započela raditi mala radionica
za obradu spužava. Godine 1947. osnovano je poduzeće Spužvar,
u okviru kojega je 1953. godine uređena velika rafinerija spužava.
Godine 1956. krapljanski Spužvar te ribarske zadruge iz Zlarina,
Žirja i Jezera otišli su sa 30 ronilaca i 14 brodova na ulov spužava
duž obale Egipta i Libije. Krapljanski spužvari su uz izlov spužava,
kao vrsni ronioci, razvijali i radove na vađenju potonulih brodova
te na izgradnji i popravku luka i podmorskih instalacija. Iako
ni danas zadruga ne posluje, stanovnici Krapnja ostali su i dalje
glavni spužvari u vodama Jadrana. Lov ostima, ronjenje i tešku
ronilačku opremu zamijenili su sigurnijim i komfornijim ronilačkim
odijelima i aparatima.
|
|
- Morska spužva i danas ima široku uporabnu vrijednost, iako moderna
tehnologija s raznim sintetičkim materijalima pokušava doskočiti
njezinim neuhvatljivim prirodnim osobinama koje se očituju u čvrstoći,
izdržljivosti, mekoći, mogućnosti upijanja, osobinama organske
tvari, izostanku štetnih statičkih elektriciteta prilikom uporabe
i kemijskom sastavu. Koristi se u kućanstvu, za njegu lica i tijela,
pri restauriranju umjetnina, za finu obradu keramike, porculana,
kože i drva, u grafičkoj djelatnosti, u crkvama, laboratorijima
i u medicini.
|
| |
|
• 
• 
• 
• 
• 
