Početna stranica Vježba 1 bez css-a Vježba 1 sa css2
Nacionalni park "Kornati"
Kratak pregled Kulturna baština Fotografija iz aviona Informacije
Kratak pregled
U sredisnjem dijelu hrvatskog Jadrana, na sutoku sibenskih
i zadarskih otoka, smjestila se jedna zasebna i po mnogocemu posebna skupina
otoka nazvana Kornati. Zbog izuzetnih krajobraznih ljepota, zanimljive geomorfologije,
velike razvedenosti obalne crte i narocito bogatih biocenoza morskog ekosustava,
godine 1980. veci dio Kornatskog akvatorija proglasen je nacionalnim parkom.
Danas NP "Kornati" zauzima povrsinu od oko 220 km2 i ukljucuje ukupno
89 otoka, otocica i hridi s priblizno 238 km obalne crte. I pored ovog, relativno
velikog broja otoka, kopneni dio parka cini tek manje od 1/4 ukupne povrsine,
dok je sve ostalo morski ekosustav.
Vrh stranice
Kulturna baština
Nevjerojatan spoj prirode i covjeka, koji u Kornatima dokazano zivi vec vise tisuca godina, a koji se izmedju ostalog ogleda i u uvijek skromnim, ali dojmljivim gradjevinama (porti, stanovi, suhozidi, maslinici, mulici, utvrda, kastel, crkvice, solana, gradine itd.), dodatni su i svakako vrijedni ukras prostora NP "Kornati".
Relativno velika udaljenost od obale, biolosko bogatstvo morskog prostora, gusarski prepadi, dobri pasnjaci, nemirni kopneni prostori, skrto krsko tlo, dobro skloniste za ruzna vremena na moru, ... - sve su to razlozi zbog kojih su Kornati kroz cijelu ljudsku povijest uvijek bili istovremeno i gostoljubivo i negostoljubivo podrucje. Stalno na granici nastanjenosti i nenastanjenosti, mira i nemira, bogatstva i siromastva, Kornati su bili i ostali izazov razlicitim kulturama i razlicitim interesima na ovim prostorima.
Prvi tragovi o prisutnosti covjeka u podrucju Kornatskog otocja datiraju jos iz doba neolitika. O tome svjedoci nalazak kamene sjekire nadjen u polju Zejkovci, podno brda Pedinka na otoku Kornatu.
Prva potvrdjena kolonizacija Kornatskog otocja biljezi se
u vrijeme Ilira. Male cetverokutne nastambe, pojedinacne ili u grupama (kao
sto su ispod Pedinke, iznad Zeljkovaca, Pod selo kod Trtuse i Grbe na Zutu),
gradine (Scikat, Strazisce, Tureta, Grba) i gomile (tumulusi; gotovo na svim
uzvisenjima na otoku Kornatu i Zutu), svjedoce o znacajnoj naseljenosti otocja
u pretpovijesno doba. Stocarstvo je bila glavna privredna djelatnost, ali
je i ribarstvo igralo znacajnu ulogu u ekonomiji tadasnjih stanovnika.
Vrh stranice
Fotografija iz zrakoplova
Informacije
| Ukupna površina | 49 667 648 m^2 |
| Najveći otok | Kornat |
| Najmanji otok | Kalahatin od Ropotnice |