Osim procesora opće namjene na tržištu se mogu naći i procesori specijalne namjene. Razvijeni su za potrebe uređaja koji zahtijevaju vrlo dobro izraženu neku od performansi procesora opće namjene. Jedan od najraširenijih tipova specijalnih procesora je DSP.
	DSP (Digital Signal Procesor) su procesori koji kao podatke koriste digitalizirane fizikalne veličine, direktno iz AD pretvornika. Njihova aritmetičko-logička jedinica ima veliku procesnu moć, čime dobiva na brzini, te najviše upotrebljava za "real-time" aplikacije, kao npr. obrada zvuka ili pokretne slike.
Razvoj DSP-a
	Razvoj DSP-a počinje 60-tih godina 20. stoljeća. Tih godina tehnologija je bila skupa, pa se DSP razvijao za potrebe ustanova koje su imale novca, tj.vojska (radar i sonar), naftne kompanije (geodetska istraživanja), NASA (istraživanje svemira) i medicina.
	Tek kada je tehnologija znatno pojeftinila DSP-ovi se počinju ulaziti u široku upotrebu. Danas većina uređaja se ne može ni zamisliti bez DSP-a.
20 godina inovacija u Bellovim laboratorijima
	1979 First single-chip DSP 1984 First 32-bit floating-point DSP 1986 Fastest DSP (18 MIPS*) 1988 Fastest DSP (40 MIPS) 1990 First core-based DSP 1991 First V.32 modem chipset 1994 First DSP with on-chip FLASH memory 1996 Fastest DSP (120 MIPS) 1998 Lowest Price per MIPS*   *million instructions per second
Tržište:
	DSP se koristi sve više i više, te zauzima sve više mjesta na tržištu. Evo kako je Texas Instruments prikazao ovaj razvoj.
Područja primjene
Telekomunikacije
	Širok je raspon upotrebe specijalnih procesora u telekomunikacijama. Jedan od primjera je multipleksiranje: DSP konvertira audio-signal u "stream" digitalnih signala, na odašiljačkoj strani ih "miješa", a na prijemnoj strani ih razdvaja i ponovno pretvara u audio-signal. DSP vrši kompresiju i dekompresiju signala. Projektira se tako da hardverski implementiran neki od algoritama kompresije. DSP-ovi vrše otklanjanje jeke i šuma na taj našin da mjere povratni signal i šum i stvaraju "antisignal". Ukoliko je potrebno sakriti informaciju vršimo njeno kriptiranje (npr. PCC-ISES). DSP-ovi se koriste i za usmjeravanje mrežnog prometa ("routing and switching")(npr VIP2 za Cisco 7500 seriju routera), za inteligentno baratanje mrežnim paketima, te u modemima.
Obrada zvuka
	Obradu zvuka možemo podijeliti na obradu govora i obradu glazbe. Obradu govora možemo podijeliti na raspoznavanje govora i sintezu govora. Raspoznavanja govora može biti ovisno ili neovisno o govorniku, može raspoznavati rascjepkani ili naprekinuti govor. Primjena: sustavi za zaštitu, komunikacija čovjek-stroj i sl (npr. EVRC (Enhanced Variable Rate Codec) PRO). Sinteze govora može se obavljati pomoću banke podataka sa snimljenim riječima ili fonemskom sintezom. Primjena: govorni automati, digitalne radio-stanice i sl.
	DSP-ovi služe i za CD-mastering, tj. kod snimanja, mixanja i dodavanja specijalnih efekata na snimljenu glazbu, koriste se i u zvučnim karticama i kod različitih kompresija.
Obrada slike
	DSP-ovi služe za obradu slike u stvarnom vremenu, od filtriranja, raspoznavanja, kompresija, dekompresija slike itd. Npr. velika upotreba svega ovoga je u medicini (MTI's DSP-2000 image processor)
	Doći do detaljnih shema i opisa rada pojedinih specijalnih procesora gotovo je nemoguća jer poduzeća te podatke čuvaju kao poslovnu tajnu. Dostupni su samo općeniti podaci, te programski paketi za razvoj aplikacija. Jedan od poznatijih primjera DSP-a je ADSP-2181 (laboratorijske vježbe iz DOS-a), njegov opis u pdf formatu možete naći ovdje.
Linkovi na proizvođače DSP-a:
	Texas Instruments Analog Devices