|
|
|
|
|
Izbor video kartice ili popularnije zvane grafičke kartice izuzetno
je bitan za ukupne performanse
našeg računala i spada u jednu od najtežih odluka pri kupnji novog računala.
Izbor ovisi o mnogim
faktorima:
-željenoj kvaliteti
slike
-namjeni računala
-veličini monitora
-snazi procesora
-matičnoj ploči
-količini novca |
|
|
|
|
Sva računala koja se danas isporučuju imaju neke
3D mogućnosti, koje su se počele razvijati još 1995 godine. 2D grafika za
poslovnu primjenu postala je beskrajno brza jer text procesori i tablični
kalkuratori više ne trpe zbog spore grafike. A pretvaranje analognog video
signala u digitalni PC signal
ozbiljan je izazov što se tiče brzine grafičkih kartica i procesora. |
|
|
|
|
Najjednostavnija i danas skroz zaboravljena
kartica je monokromatska kartica izvorno razvijena u tvrtki IBM, koja uopće
nije imala mogućnost prikaza grafike nego samo teksta. |
|
Nakon toga su dolazile mnoge grafičke kartice:
Herkules ( mogućnost prikaza grafike i teksta ), CGA, AGA, EGA I VGA (Video
graphic array), SVGA |
|
|
|
|
IBM je prvi put predstavio VGA grafičku karticu
1987. godine u svojoj PS/2 seriji računala i u vrlo kratkom trenutku je
postala praktički standard za PC. |
|
Da bi se riješio problem nedostatka
standarizacije nekoliko poznatijih proizvođača SuperVGA kartica udružilo se
i 1989. Osnovalo Video Electronics Standards Association (VESA) |
|
Danas prevladavju PCI (Peripheral Interconnect)
i AGP (Accelerated graphics port ) |
|
|
|
|
|
|
Svaka grafička kartica sastoji se od tri glavna
podsistema:
-grafički procesor
-memorija
-D/A konvertor |
|
|
|
|
Grafički procesor je najvažniji dio grafičke
kartice. On vrši komunikaciju sa glavnim procesorom, emulira određene video
standarde te upravlja video memorijom, D/A konvertorom i paletom. |
|
|
|
|
Na grafičkoj kartici postoje dvije vrste
memorije: ROM i RAM. |
|
U ROM-u se nalazi video BIOS (koji omogućeje
emulaciju raznih standarda ) i razne tablice, kao npr. definicija izgleda
karaktera koje će kartica prikazivati u textualnom modu. |
|
RAM je obično podijeljen na dva dijela
-jedan dio služi za pohranu slike (tzv. Video mem.) |
|
|
|
|
-drugi, manji za pohranu raznih podataka (
izgled kursora, ili predefiniranih karaktera i sl.) |
|
Količina RAM memorije vrlo je važna jer o njoj
direktno ovisi maksimalna rezolucija i maksimalni broj boja pri određenoj
rezoluciji |
|
Danas u grafičkim karticama nalazimo mnoge
tipove RAM-a (DRAM, VRAM, EDO RAM, WRAM, MDRAM) |
|
|
|
|
Digitalno analogni podsistem trenutačno stanje u
video memoriji prikazuje na zaslonu katodne cijevi. Kako je monitor
analogni uređaj digitalne signale na kartici treba pretvoriti u analogne i
upravo to je uloga D/A konvertora. |
|
|
|
|
Grafičke kartice možemo podijeliti u nekoliko
grupa:
1. Obične kartice
2. VBL - poluakceleratori
3. Akceleratori
4. 3D Akceleratori |
|
Osnovna razlika među grupama je sposobnost
grafičkog procesora da na sebe preuzme veći ili manji dio posla koji inače
obavlja procesor |
|
|
|
|
U prvu grupu spadaju kartice koje su u stanju
obaviti samo najjednostavnije poslove ( npr. samo crtanje točaka ), a za
sve složene operacije ( crtanje linija, texta itd. ) oslanjaju se na
centralni procesor. |
|
Kod druge grupe grafička kartica stavlja se na
lokalnu sabirnicu koja dopušta mnogo veće brzine prijenosa,a neke
zahtjevnije operacije obavlja grafički procesor. |
|
|
|
|
Kod treće grupe kartica broj funkcija koje
obavlja grafički procesor znatno je veći (npr. crtanje linija i
pravokutnika, text, ispunavanje likova, zoomiranje ) |
|
U četvrtu grupu spadaju kartice s 3D grafičkim
procesorima. Radi se zapravo o kompletnim grafičkim stanicama na kartici.
Grafički procesor koji se ovdje koristi izvršava složene proračune 2D i 3D
transformacije. |
|
|
|
|
3D grafički cjevovod sastoji se od četiri
komponente:
-transformacija ( izvode se matematički proračuni)
-osvjetljenje (svjetlosni efekti)
-postavljanje grafičke scene (priprema za stvaranje piksela)
-renderiranje ( stvarno stvaranje i bojanje piksela) |
|
|
|
|
Prva generacija
-sami počeci
-bila je uglavnom razočaravajuća
-najpopularniija je bila Diamondova Edge 3D |
|
Druga generacija
-započinje novom i poboljšanom Diamondovom Stealth 3D 2000XL ( bazirana je
na popularnom S3 Virge čipu )
-inovacije: video interpolacija i filtriranje |
|
|
|
|
Treća generacija:
-procvat počinje tek sa trećom generacijom ( dolazi 3dfx Voodoo 1 )
-uvode i API ( Application Programming Interface ), koji daje brže
performanse i veću kvalitetu slike
-u paru sa Voodoo 1 činili su dinamički
duo |
|
Pojava Diamond Monster 3D, NVIDIA Riva 128 (
koja je davala fantastične performanse u radu s Windowsima i potukla
“kralja” 2D Matrox Millenium) |
|
|
|
|
Četvrta generacija
-započinje sa 3dfx-ovom Voodoo 2, koja se dokazala kao izvrsna kartice za
vrlo zahtjevne igre I odoljevala je konkurenciji još mjesecima nakon što je
plasirana na tržište
-kasnije pojavljuje se i NVIDIA Riva TNT koja je
bila dostojan konkurent Voodoo 2 |
|
|
|
|
Svi novi 3D akceleratori imaju ogromnu računalnu
moć, koja se upotrebljava uglavnom za 3D igre. |
|
Još se nije pojavila niti jedna vrhunska
poslovna 3D aplikacija, premda se događaju neke zanimljive stvari (npr.
postupno pretvaranje profesionalnih programa za 3D u aplikacije za široki krug korisnika |
|
Razni pokušaji 3D-a na webu imali su različiti
uspjeh ( interaktivna kupovina je još u razvoju ). |
|
|
|
|
Većina poslovnih aplikacija i desktopa još
uvijek je čvrsto ukorijenjena u 2D svijetu. |
|
Budući razvoj PC ekrana mogao bi imati ekrane
velike razlučivosti ( čak i 300 dpi ) i ako uzmemo u obziru veličinu 10x16
inča koja se očekuje kod ekrana sljedeće generacije slike će biti
preporođene |
|
Problem je u tome što je moć današnjih 2D
kartica neprimjerena za takva okruženja ako se ne uvedu elementi 3D
tehnologije. |
|
|
|
|
Gordon Moore rekao je da će se brzina poluvodiča
udvostručavati svakih 18 mjeseci (Moorov zakon) |
|
Moore je mislio na procesore, ali tokom
posljednje tri godine, računalna snaga grafičkih čipova povećala se 8 puta
svakih 18 mjeseci. |
|
Ta brzina promjene se očito neće moći zadržati,
ali ona sigurno ukazuje ne promjene u industriji grafičkih čipova. |
|
|
|
|
Časopis Bug |
|
www.britanica.com |
|
www.anandtech.com/reviews |
|
www8.zdnet.com |
|
www.maximumhardware.com |
|
www.studyweb.com |
|
Notes