Digitalna televizija
Seminarski rad
Marko Stepić
Zagreb, 2000
Napomena: Seminarski rad je dostupan i u Powerpoint formatu
Sažetak
Digitalna televizija. Tehnički principi i ekonomski problemi.
1. Televizija kroz vrijeme
1.1 Povijest
Od 1939. i Svjetskog sajma na kojem je predstavljen prvi komercijalni TV prijemnik televizija polako zamjenjuje radio kao osnovni izvor informacija.
40-tih i 50-tih razvijaju se crno-bijeli TV standardi (Iconoscope,Image Orthicon,Vidicon, Plubicon), a revolucija se događa krajem 1950-tih pojavom televizije u boji i video vrpce.
Razvoj tranzistora i integriranih krugova tijeko 70-tih omogućuje pretvorbu analognog u digitalni signal i počinju se javljati prve ideje o digitalnoj televiziji.
1.2 Danas
Polako prelazimo iz analognog u djelomično digitalni svijet razmjene i obrade informacija. S toga i televizija postaje sve "digitalnija". Proizvođači ulažu mnogo novca u razvoj novih televizijskih sustava, ali i diktiraju standarde za sve novopridošle u ovu granu industrije (npr.Panasonic, Sony, Hitachi,Philips...).
Razmotrimo li Sony Future Display Trinitron kao tipičan primjer suvremenog hi-tech televizora uočavamo osnovne karakteristike današnjih televizora. Ravan širokoekranski (16:9) TV, PC ulazi, SmartLink (dvostrana komunikacija između TV i videa), Dolby Pro Logic i Sony Virtual Dolby surround sustavi, cijena 5000 DEM.
Potpuna konverzija u digitalnu televiziju očekuje se u idućih 5-10 godina.
Emitiranje programa vrši se preko Direct Broadcast Satelite (DBS)
potpuno digitalan sustav
video i audio kompresijski algoritmi
sustavi DSS (priključak na Internet 400 Kbps) i DISH koriste MPEG-2, Primestar svoj DigiChiper-1
Krajem 1999. u SAD 55 DTV stanica stalno emitira program, 25 eksperimentalno, a 200 ima dozvolu za emitiranje.
Kablovska TV također kreće digitalno (10 MBps).
1.3 Budućnost
Budućnost televizije je u Data broadcastingu (brzina 20 Mbps, na 6 MHz bandwidtha), odnosno dolazi do integracije TV i Interneta. Emitiranje će se vršiti vjerojatno putem streamova (download filmova, glazbe i informacija).
Nestanak fizičkih mediji za zapis podataka, svi podaci će se nalaziti na mreži.
Daljnje usavršavanje reproducirane slike 3D, hologrami ili "Zašto se zamarati s reprodukcijom slike, emitirajmo sliku direktno u mozak?"
2. Karakteristike digitalne televizije
2.1 Oligopoli na djelu
DTV ima puno problema s standardizacijom,jer je uloženo puno novca u razvoj različitih standarda. Proizođači koji su taj novac uložili ne žele ga nepovratno izgubiti.
Povijest razvoja DTV je dvadeset godina projektiranja, takmičenja oko standarda i zakonskih zavrzlama i otpora TV kuća (“Tko će platiti tu novu opremu?”). Sukob tehničkog zanosa i ekonomske realnosti s pitanjima tipa: zašto tolika ulaganja za istu količinu reklama (“Zašto ne podijelimo frekvenciju HDTV na četiri nova kanala i napravimo više mjesta za reklame?”).
2.2 Principi rada
Digitalna televizija ne donosi nikakvo novo tehničko riješenje, već je u DTV objedinjeno cjelokupno znanje o obradi i prijenosu digitelnih zapisa.
Postoje mnogi standardi za snimanje, kompresiju, obradu i prijenos digitalnog zapisa. Više o njima moguće je naći na slijedećim kolegijima u okviru FER-a:
"Digitalna obrada signala”, dr.Babić
Audio , PVPRM
Pokretne slike , PVPRM
Kodiranje , PVPRM
Ukratko: Nužno je kodiranje i kompresija audio i video zapisa (MPEG 1,2,3,4). Primjenjuju se transformacije signala wavelet (valići), fraktali i diskretna kosinus. Prijenos može biti pomoću ATM-a (Asynchronous Transfer Mode), etherneta, optičkog kanala, radiovalovi… Za sada prijem signala DTV je preko antene (zemaljske ili satelitske), jedino Time Warner ide preko kabla.
2.3 Karakteristike zvuka i slike
Oštrinom slike postiže se dojam trodimenzionalnosti (Standard Defintion TV, High Definition TV 1920x1080, Super High Definition TV 2048x2048).
Trenutno se zvuk najčešće snima 16-bitno (težnja više od 24-bita jer je u tom slučaju digitalni zapis jednak analognom).
Primjena dolby i surround sustava.
Osnovni problem je standardizacija npr. ATSC (Advanced Television Systems Committee) standardizirala je ove formate slike:
1920x1080, 16H:9V, square pixel, 24 frames per second, progressive scan (kao kompjuterski monitori)
1920x1080, 16H:9V, square pixel, 30 frames per second, progressive scan
1920x1080, 16H:9V, square pixel, 60 fields per second, interlace scan (naizmjenični scan, kao TV ekrani)
1280x720, 16H:9V, square pixel, 24 frames per second, progressive scan
1280x720, 16H:9V, square pixel, 30 frames per second, progressive scan
1280x720, 16H:9V, square pixel, 60 frames per second, progressive scan
704x480, 4H:3V, non-square pixel, 24 frames per second, progressive scan
704x480, 4H:3V, non-square pixel, 30 frames per second, progressive scan
704x480, 4H:3V, non-square pixel, 60 frames per second, progressive scan
704x480, 4H:3V, non-square pixel, 60 fields per second, interlace scan
704x480, 16H:9V, non-square pixel, 24 frames per second, progressive scan
704x480, 16H:9V, non-square pixel, 30 frames per second, progressive scan
704x480, 16H:9V, non-square pixel, 60 frames per second, progressive scan
704x480, 16H:9V, non-square pixel, 60 fields per second, interlace scan
640x480, 4H:3V, square pixel, 24 frames per second, progressive scan
640x480, 4H:3V, square pixel, 30 frames per second, progressive scan
640x480, 4H:3V, square pixel, 60 frames per second, progressive scan
640x480, 4H:3V, square pixel, 60 fields per second, interlace scan
x2 jer sve može biti u PAL ili NTSC formatu.
Kao što vidimo nemoguće je dati referentne jednoznačne vrijednosti za kvalitetu zvuka i slike DTV.
2.4 Tehničke karaketristike HDTV
Osnove karakteristike HDTV-a, kao trenutno dostignute faze u razvoju DTV-a, su slijedeće:
Visoka rezolucija
Analogna TV 300x525 (5-6 m udaljenost za ekran od 70 cm); HDTV 1920x1080 (2-3 m)
Široki ekran
Analogna TV 4:3 (kut gledanja 20°); HDTV 16:9 (kut gledanja 60°)
“CD kvaliteta zvuka”
Nužnost kompresije podataka
Kamera registrira milijardu bps, za prijenos do HDTV prijemnika to bi zahtijevalo 360 MHz bandwidtha (standardna širina za analognu TV je 6 MHz).
Kompatibilnost sa svim prijašnjim sustavima
Digitalni signal je “savršen” za obradu (nema šuma, kopija je jednaka orginalu…)
Cijena oko 6-12 000 USD
2.5 Očekivanja
Prema nekim optimističnim procjenama HDTV će postići 30% zasupljenosti u kućanstvima do 2006. godine.
Osnovni ciljevi razvoja su riješiti problem kompatibilnosti sa starijim generacijama televizora i problem zaštite od neovlaštenog snimanja i gledanja (interesi filmske industrije),
3. Zaključak
DTV ili točnije DB (Data Broadcasting) je sigurna budućnost.Tehnički problemi su uglavnom riješeni i emitiranje je već počelo. Komercijalna upotreba ( i pad cijena DTV prijemnika) kreće kada to odluče “Veliki šefovi” (proizvođači i TV mreže).
4. Literatura
- FYI - The Harris Magazine Of Technology At Work, Harris, 1997.
- Hi-Fi - Časopis o glazbi, audiu i videu, Zagreb, brojevi 13,18,19,20,23,25/26,28
- http://www.digitaltelevision.com
Povratak